Vladimir Marinković, Odbor za ekonomiju i razvoj
Pitanje odnosa sindikata i politike u poslednje vreme zauzima sve veću pažnju političke, sindikalne i ukupne društvene javnosti. Sigurno je da su na to uticali prestojeći parlamentarni izbori, i da akteri političkog života na ovom strateški važnom planu nastoje da osvoje što bolju startnu poziciju. Slično je bilo i pred prethodne parlamentarne izbore.
Medjutim, već na pojavnoj ravni je vidljivo da stvari na tom planu danas imaju drugačiji sadržaj i tok. Promenile su se društvene okolnosti, ali su i društveni akteri – političke stranke i sindikati stekli nova iskustva, suočili se sa posledicama loše povučenih poteza u prošlosti – jednom rečju izlaze iz faze dečijih bolesti, koje su neminovni pratilac ovako složenog i protivurečnog društvenog procesa. Istini za volju, to se ne odnosi na sve. To je, zapravo linija razdelnica, koja deli političke stranke i sindikate prošlosti i političke stranke i sindikate budućnosti.
Jedna promena je od ključnog značaja za buduće odnose sindikata i politike. Jedna faza u političkom životu društva u kojoj su dominirale velike ideološke i nacionalne teme je definitivno završena, a sadržaj političkog života se definitivno koncentrisao na pitanja ekonomskog i tehnološkog razvoja. To znači da će se uspeh političara i politike koju vode na ovim, ali i na svim narednim izborima meriti standardom i kvalitetom života običnih ljudi, visinom zarada, uslovima rada, kvalitetom životne sredine, socijalne sigurnosti, efikasnosti zaštite radnih, ekonomskih, socijalnih i sindikalnih prava. A parametri za merenje rezultata na tom planu su mnogo konkretniji i prosečnom radniku i gradjaninu prepoznatljiviji. To znači da će, narodski rečeno, rešeto za ulazak u Skupštinu i Vladu Srbije ubuduće biti mnogo gušće.
Kriza koja već godinama pogadja ceo svet, pa i Srbiju, a kao i svaka kriza uvek prvo i najviše pogadja radnike i siromašne, samo je još više istakla značaj i potrebu izgradnje novog koncepta i prakse odnosa sindikata i političkih stranaka. Kažu da nevolja zbližava ljude, a ekonomska kriza je jedna od najtežih nevolja. U tom smislu, kriza predstavlja opomenu, podsticaj i smernicu da se na novim osnovama uspostavi savezništvo dva partnera – sindikata i socijaldemokratije. Kroz celokupnu istoriju, kao i u savremenom dobu se potvrdilo da su sindikati i socijaldemokratija prirodni saveznici. To prirodno savezništvo se temelji na činjenici da sindikati i socijaldemokratija u suštini imaju isti cilj – zaštitu slobode i dostojanstva ljudskog rada, kao temelja i pokretačke snage ljudske zajednice. Naravno,to rade na različite načine, koji nisu suprotstavljeni, već komplementarni.
Stanje u društvu je vanredno, ne samo u meteorološkom smislu, već po ekonomskom i socijalnom stanju. To potvrdju svi ekonomski ii socijalni parametri. U takvim okolnostima, niko, ni sindikati, ni političke stranke, ni država, nemaju pravo na odugovlačenje, usporavanje ključnih društvenih procesa, na davanje prednosti parcijalnim i ličnim interesima i ambicijama. Pobednik ne samo na predstojećim izborima, već i u političkom životu društva na dugi rok biće oni koji budu umali snage da stare metode i sadržaje političkog života ostave u muzej, a razviju novi koncept u kome će svaki pojedinac prepoznati sebe, a u čijem će epicentru biti svet rada. U tom smislu, uspostavljanje savezništva sindikata i socijaldemokratije nije samo pitanje predstojećih izbora, već temelj nove političke i socijalne strategije Srbije.
Ukoliko dobijemo priliku, želimo da rešimo 15 problema za koje smo procenili da su najvažniji.
Ljajić je poručio da Vladu treba formirati što pre kako bi se odmah krenulo u rešavanje problema..
"U nedelju svi na izbore da zbog pet minuta ne bismo žalili narednih pet godina", poručio je Ljajić.
SDP Srbije postigla je značajan uspeh na republičkim, pokrajinskim i lokalnim izborima.
Ljajić je u Novom Sadu poručio da su ovi izbori važniji od onih koji su održani 6. maja, jer je Srbiji potrebna stabilnost i normalnost koje garantuje Boris Tadić.
„Bilo bi dobro da što pre formiramo novu vladu, koja će biti manja i efikasnija. Odmah nakon izbora Tadića za predsednika trebalo bi da definišemo njen program sa jasnim ciljevima“, kaže Ljajić.